Kako prevenirati pojavu ružnih navika kod djece, kao što su laganje, vulgaran govor, krađa, pušenje i sl.? Kako ih liječiti ako se pojave?
Kako motivirati djecu da čitaju? Na koji način otkriti talente kod djece? Dijete ne obavlja namaz, kako taj problem riješiti? Kako izgraditi samopouzdanje kod djece, osobinu hrabrosti, plemenitosti i sl.? Da li uočavamo vlastite greške u odgoju i da li znamo kako ih sanirati?
Kada ti drag prijatelj dođe u goste i kada nesmotreno prevrne čašu sa sokom, kako ćeš postupiti? Vjerovatno ćeš kazati: „Nema veze, svakom se događa. Lahko ćemo to počistiti.“ Ali, ako isto to učini tvoje dijete, kakva će reakcija biti? Najčešće će uslijediti riječi poput ovih: „Opet si prosuo sok! Koliko sam već puta rekao da moraš više paziti! Pogledaj šta si napravio!“
Tačno je da roditelj mora ponekad ukoriti dijete, međutim problem je ako za vrijeme ukora zanemarimo ljudsku stranu djeteta. Dešava se da roditelj, zato što je roditelj, dobije osjećaj da dijete može kritikovati bilo kada i na bilo koji način. To nije ispravno, jer emocije djeteta vrlo su snažne, a razum mu još uvijek sazrijevanja, i upravo zbog toga njegova potreba za pažnjom, ljubavi i suptilnosti veća je od potrebe odraslih.
Djeca su Allahov dar roditeljima, a odgajati djecu uz ljubav vid je zahvalnosti na tom daru. To treba biti čvrsto urezano u razumu roditelja. Odgoj uz ljubav podiže i gradi, zrači spokojem i užitkom, briše nemir i tjeskobu, rađa bliskost i toplinu. Ljubav gradi mostove dok prijezir čini da nastanu pukotine, a potom i ruševine. Kada roditelj u srce djeteta posije sjeme ljubavi ubirat će plodove pažnje i poštivanja. Savjet roditelja neće biti prazan, suhoparan i težak govor, čiji trag nestaje čim se govor prekine, nego će eho tih riječi ostati urezan u svijesti djeteta. Sve su to plodovi ljubavi; jer onaj ko nekog voli dat će sve od sebe da ga usreći.
Svakom djetetu stavi na znanje koliko vrijedi kod tebe i koliko prostora zauzima u tvome srcu. Obavijesti ga da i ti voliš mnogo onog što on voli. Vrednuj djela koja čini. Postupke djeteta prihvati širokih prsa, budi blag prema dječjim greškama i neka uvijek zna da je dostojan tvoje ljubavi. Ta ljubav čvrst je temelj na kojem se gradi osjećaj sigurnosti kod djeteta i njegove pripadnosti porodici, a time i poslušnost roditelju. S te strane, pogrešno je da roditelj prijeti djetetu da ga neće voljeti ako ga u nečemu ne posluša. Djetetu treba staviti na znanje da ga volimo u svim situacijama i da se njime ponosimo. Ne volimo neka njegova djela i voljeli bismo da postupa drugačije, ali i pored tog ga volimo.
Odgoj uz ljubav iznimno je učinkovita odgojna metoda. Kada relaciju između roditelja i djeteta ispuni ljubav, roditelj će biti uz svoje dijete pa i kada je od njega fizički udaljen, jer je prisutan uz svoje dijete u njegovom srcu. Svaki put kada roditelj daje savjet djetetu, neka mu stavi na znanje da to čini iz ljubavi prema njemu i želje da postupa ispravno, i neka se potrudi da nanovo osnaži osjećaj ljubavi prema njemu. Pogledajmo kako je to činio najbolji odgajatelj, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Muaz, r.a., pripovijeda kako ga je jedne prilike Poslanik, s.a.v.s., uzeo za ruku i rekao: „O Muaz, ja te, Allaha mi, volim! Ja te, Allaha mi, volim! Ostavljam ti u emanet, o Muaz, da nipošto ne propustiš da nakon svakog namaza kažeš: `Allahumme e’inni ala zikrike ve šukrike ve husni ibadetike!’ (Allahu, olakšaj mi da Te često spominjem, da Ti zahvalan budem i da Ti na najljepši način robujem. Ebu Davud, br. 1522. Hadis je sahih.) Obratimo pažnju kako Poslanik, a.s., odgaja i educira ovog ashaba:
• uzeo ga je za ruku,
• otpočeo govor riječima: „Ja te, Allaha mi, volim!, doziva ga imenom i ponavljanje njegovo ime više puta, koristi izraz: „Ostavljam ti u emanet“.
Sve su to metode koje jačaju ljubav i grade snažnu vezu. Ukoliko dijete ne osjeća da ga njegov odgajatelj voli i želi mu dobro neće prihvatiti savjet, pa i ako bi pouzdano znao da je to ispravno i za njega dobro. Sve što roditelj pruža djetetu mora biti izgrađeno na ljubavi. Kroz tu ljubav roditelji i djeca zajedno u stanju su pobijediti sve teškoće i nedaće, a bez te ljubavi dijete će biti dio tih nedaća.
Dijete kojem roditelj upućuje riječi hvale za pomoć koju mu pruži, rado će pomoći roditeljima kad god je to u stanju. To će ga činiti sretnim, a roditeljsko zadovoljstvo za njega će biti prioritet. S druge strane dijete kojem roditelj ne pokazuje ljubav i ne daje mu podršku, putem neposlušnosti skretat će pažnju na zaboravljenu potrebu koju mu roditelj nije pružio – da voli i da bude voljen.
Roditelji će kazati: A ko to još ne voli svoju djecu? Djeca su nam draža od svega na svijetu!
Tač no je da roditelji vole svoju djecu. To je stvarnost, ali koliko roditelja kaže svom djetetu da ga voli. Koliko njih dozvoli da to djeca jasno vide? Tačno je da se roditelji trude, žrtv uju i vrijedno rade radi djece, ali pored toga nužno je kazati, otvoreno im staviti na znanje da ih volimo. Otkrivanje osjećaja ljubavi i govor o tome osvježava i jača tu ljubav. U tom smislu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: „Kada neko od vas zavoli svoga brata, neka ga obavijesti da ga voli!“(Tirmizi, br. 2392. Hadis je hasen sahih.) Neka otac ne dozvoli da djeca moraju čitati između redova kako bi znali da ih voli. Neka im to jasno kaže. Neka mu ne bude teško izgovoriti riječi kao što su: Sinko moj, ja te volim! Ponosan sam tobom. Uz tebe mi je život ljepši. Allah vas blagoslovio djeco, iz dana u dan moja ljubav prema vama je sve veća! Allahov Poslanik, s.a.v.s., obznanjivao je i nije skrivao svoju ljubav prema djeci. Usama b. Zejd, r.a., kazuje kako bi Poslanik, s.a.v.s., uzeo njega i Hasana i govorio: „Allahu, ja njih dvojicu volim, pa ih i Ti voli.“(Buhari, br. 3747.)
Pogrešno je shvaćanje da je osigurati djetetu odjeću, hranu, igračke, poklone i sl., dovoljan pokazatelj ljubavi. To sve skupa nije istinski dokaz ljubavi. Stvarni dokaz ljubavi, na koji možda ne obraćamo pažnju, jeste dijeliti osjećaje djeteta, učestvovati u njegovim emocijama i razumijevati njegovo stanje.
Impresivno je predanje u kojem Ebu Lejla, r.a., kazuje kako je bio kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a na stomaku mu njegov unuk Hasan ili Husejn (prenosilac nije siguran). Kaže Ebu Lejla: Pa se dječačić pomokrio tako da sam mogao vidjeti mokraću kako curi po stomaku Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Skočili smo prema njemu, ali Poslanik reče: „Pustite ga! Nemojte mi plašiti dijete!“Potom je tražio da mu se donese voda, te je saprao tragove mokraće. (Ahmed, br. 19057. Hadis je sahih.) Odgoj djece postaje pravi užitak kada se čini uz ljubav i kada se emocije roditelja i djeteta spoje. Na taj način prostor između roditelja i djeteta biva ispunjen toplinom, kao da su u neprekidnom zagrljaju.
Preporod, 15. mart 2020.
Piše: Hakija Kanurić